KOLIKO DUGO TRAJE IMUNITET NA KORONAVIRUS?: Nekoliko studija se bavilo time, evo šta su zaključile - BH-Magazin
Zanimljivosti

KOLIKO DUGO TRAJE IMUNITET NA KORONAVIRUS?: Nekoliko studija se bavilo time, evo šta su zaključile

Pitanje imuniteta prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija, pitanje imuniteta je važnije nego ranije.

„Ja sam imun“, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. Te da bi najradije svoju publiku izljubio. Najprominentniji slučaj COVID-a 19 to ipak nije učinio, i to je vjerojatno je bilo dobro. Jer, je li američki predsjednik stvarno imun to, prema dosadašnjim naučnim spoznajama, nije sigurno. Pitanje imuniteta prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imuniteta je važnije nego ranije. Nova studija je sad umanjila nade u prirodni imunitet bez vakcinisanja. Naučnici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunost s vremenom opada, piše Deutsche Welle.

Koliko dugo traje imunitet nakon oboljenja od COVID-a 19?

To ovisi o više faktora. Naprimjer o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo je s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu naučnici. Traje li imunitet sedmicama ili mjesecima ovisi dakle o inficiranoj osobi.

U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Univerzitet u Torontu naučnici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dvije do četiri sedmice od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Razina antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunitet, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imuniteta protiv novog koronavirusa, piše DW.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunitetu?

To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije. Naučnici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze. U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, naučnici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su naučnici Univerziteta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunitet stabilan najmanje pet mjeseci”, kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Sad su naučnici Imperial Collegea u Engleskoj da je od kraja juna do kraja septembra udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imunosti. Osim toga postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi naučnog preispitivanja (to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea. Brojni naučnici se slažu da pitanje imuniteta još nije dovoljno istraženo.

Moraju li se ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 pridržavati mjera zaštite?

Moraju. S pravnoga gledišta nema razlike između onih koji su preboljeli COVID- 19 i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite su različite od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one vrijede za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinskog gledišta i ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite jer pitanje imunosti nije jasno (vidi gore), a osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije. „I ako testom bude dokazano postojanje antitijela osoba se mora pridržavati nacionalnih mjera zaštite, naprimjer nositi masku, držati rastojanje ili kod pojave simptoma testirati se”, kaže Paul Elliot, direktor londonskog Imperial Collegea.

Ima li ljudi koji nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunitet?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima 41 posto vojnika nije imalo neutralizirajuća antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Univerziteta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunitet nakon infekcije koronavirusom. Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim naučnim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunitet redovno ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje.

(Jutarnji list)

Related Articles

Back to top button

Adblock Detected

Naša web stranica živi od oglašavanja. Da bismo u budućnosti pravilno prikazivali naš sadržaj, deaktivirajte Adblock