ZAŠTO JE VAŽNO VAKCINISATI SE: Saznajte od kojih nas sve bolesti vakcine štite

0
14

U eri prije vakcina, preživjeti djetinjstvo bio je pravi podvig! U to doba, u gotovo svim dijelovima svijeta harale su česte epidemije brojnih zaraznih bolesti.

Mnoge bolesti iz ovog perioda modernim društvima su gotovo nepoznate, a njihove posljedice i razmjere koje su one imale, danas ne možemo ni da zamislimo. Jer, primjera radi, tifus i kolera danas su gotovo eliminisani, prije svega zahvaljujući dostupnosti čiste, sanitarno ispravne vode, šarlah se predupređuje savremenom antibiotskom terapijom. Mnoge druge zarazne bolesti od kojih se nekada masovno umiralo, uspješno se suzbijaju i drže pod kontrolom upravo upotrebom vakcina.

Nažalost, u nekim dijelovima svijeta u kojima vakcine nisu dostupne, ove bolesti još su dio svakodnevice, a djeca od njih i dalje umiru.

BOLEST KOJA JE OTIŠLA U HISTORIJU

Historija vakcinacije kakvu danas poznajemo, vezuje se za ime Edwarda Jennera i borbu protiv velikih boginja (variola).

Velike boginje su bile teško zarazno oboljenje koje je ljude napadalo još prije nekoliko hiljada godina i javljalo se relativno učestalo sve do kraja 19. stoljeća, i to u brojnim zajednicama širom svijeta.

Jenner je, kao mlad ljekar, posmatrajući mljekarice, koje su bile stalno u kontaktu s kravama, ustanovio, a zatim i eksperimentalno dokazao, da se obolijevanje od velikih boginja može spriječiti izlaganjem uzročniku daleko manje ozbiljne bolesti – kravljih boginja. Ovaj proces postao je poznat kao inokulacija. Ovaj Jennerov uspješni eksperiment predstavlja začetak moderne vakcinacije, odnosno procesa suzbijanja brojnih zaraznih bolesti širom svijeta.

Zahvaljujući Jennerovom revolucionarnom otkriću, daljnjim usavršavanjima ove vakcine i njenom sve širom primjenom, do 1950. godine ova bolest je eliminisana u gotovo cijeloj zapadnoj hemisferi.

Njeno iskorjenjenje (eradikacija) zvanično je proglašeno 9. decembra 1979. godine.

NA PUTU ISKORJENJENJA

Od 1988. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija započela s globalnom inicijativom čiji je cilj eradikacija (iskorjenjenje) dječije paralize, broj slučajeva ove bolesti smanjio se s tadašnjih 350.000 na svega 400, koliko je zabilježeno u cijelom svijetu u 2013. godini.

OSTALE BOLEST PROTIV KOJIH SE VAKCINIŠEMO

Hepatitis B

Hepatitis B je virus koji izaziva zapaljenje jetre. Postoje procjene da je u svijetu više od dvije milijarde ljudi nekada zaraženo ovim virusom, a da više od 200 miliona ima hronično oboljenje. Hronično zapaljenje jetre dovodi do ozbiljnih oboljenja, kao što su ciroza i rak jetre. Od posljedica ove infekcije godišnje umire oko 800.000 ljudi širom svijeta.

Tuberkuloza

BCG vakcina je u upotrebi od dvadesetih godina 20. stoljeća, a u našoj zemlji je obavezna od 1947. godine. Tokom novije historije, sa pojavom infekcije HIV-a/SIDA-e (usljed značajnog pada imuniteta oboljelih), ponovo se povećava broj oboljelih od tuberkuloze.

Iako smo skloni tome da je vezujemo za davno prošla vremena, treba naglasiti da je tuberkuloza i dan-danas prva na listi zaraznih bolesti po broju smrtnih slučajeva! Samo u 2017. godini od posljedica tuberkuloze umrlo je čak 1,6 miliona ljudi!

Difterija

Bolest je još dvadesetih godina 20. stoljeća u Americi odnosila po 10.000 života. Danas je ova bolest izuzetno rijetka – u Americi se godišnje pojavi manje od sto slučajeva, ali je u zemljama u razvoju češće prisutna i predstavlja prijetnju po zdravlje.

Veliki kašalj (pertusis)

Vakcina je tokom prošlog vijeka značajno doprinijela smanjenju broja oboljelih u svijetu, suzbijanju i kontroli komplikacija i smanjenju broja smrtnih ishoda. Ova bolest je gotovo pala u zaborav, mnogi su odrasli a da nikad nisu čuli za nju. Ipak, značajan pad u obuhvatu vakcinacijom u pojedinim zemljama tokom prethodnih godina dovodi do ponovnog porasta broja oboljelih.

Tetanus

Ukoliko se ne liječi, ova bolest je smrtonosna u 25 posto slučajeva. Vakcinacija sa tri doze vakcine tokom proteklih decenija doprinijela je značajnom padu učestalosti obolijevanja od tetanusa, što je posebno uočljivo kada se radi o novorođenčadi i maloj djeci.

Efekt vakcine je ograničen na 10 godina tako da se preporučuju redovne revakcinacije, naročito za osobe koje imaju povećan rizik od povređivanja.

Hemofilus influence B

Vakcina protiv Hemofilusa influence B je veoma djelotvorna. Čak 98-100 posto beba koje prime sve tri preporučene doze vakcine, razvit će odgovarajuća antitijela koja uspješno štite organizam tokom posebno osjetljivog perioda ranog djetinjstva, ali zaštita može trajati čak i godinama nakon toga.

Pneumokokna bolest

U zemljama u razvoju, čak svako drugo dijete koje oboli, podlegne pneumokoknom meningitisu. U ovakvoj situaciji, vakcinacija, kao ciljana specifična zaštita, predstavlja mjeru izbora za borbu protiv ove bolesti.

Male boginje (morbili)

Razvoj i široka upotreba vakcine (u posljednjih nekoliko decenija to je kombinovana MMR vakcina) imali su ogroman utjecaj na drastičan pad broja oboljelih širom svijeta u proteklih pola stoljeća. Kada bi se vakcinacija nastavila željenim tempom, postojala bi realna šansa da ova bolest u skorijoj budućnosti bude iskorijenjena, kao što se to desilo s velikim boginjama.

Nažalost, posljednjih nekoliko decenija obilježila je jaka negativna kampanja usmjerena posebno prema vakcini protiv malih boginja, bazirana na njenoj navodnoj povezanosti s obolijevanjem od autizma.

Zaušnjaci (parotitis)

Vakcina protiv zaušnjaka, koja je razvijena krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, dovela je do značajnog pada broja oboljelih. U mnogim razvijenim zemljama ova vakcina više se ne daje posebno, već kombinovano kao MMR ili MMRV vakcina.

Rubeola (njemačke boginje, rubela ili crvenka)
Infekcija blage kliničke slike kod djece i odraslih imala je dramatične posljedice po trudnice i njihov plod. Izuzetno je opasno ako se trudnica zarazi, naročito tokom prvog trimestra. To se često može zavšiti pobačajem. Ukoliko plod preživi, u čak 85 posto slučajeva rađaju se bebe s urođenim deformitetima, gluhoćom, sljepilom itd. Tokom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, zabilježeno je više 12 miliona ovakvih slučajeva. Na hiljade djece je u to vrijeme rođeno gluho, slijepo i mentalno oštećeno. Masovna primjena vakcine u mnogim zemljama dovela je do eliminacije ove bolesti u proteklim decenijama.

Dječija paraliza (poliomijelitis)

Dječija paraliza je virusna infekcija koja može da izazove različite stepene paralize, a može dovesti čak i do smrtnog ishoda. Treba znati da je poliomijelitis u ne tako davnoj prošlosti bio najčešći uzrok trajne nesposobnosti. Također, treba znati da ciljano i uspješno liječenje ove bolesti ni danas nije moguće! Bez odgovarajuće vakcine, malo ko bi bio pošteđen od ove virusne infekcije, a to bi značilo oko 500.000 paralizovanih svake godine.

U Bosni i Hercegovini sve ove vakcine su obavezne, a kalendar imunizacije možete pogledati ovdje.

Izvor: slobodna-bosna.ba