POSAO ZA 18 MILIONA LJUDI Podvala ili prava stvar?!? Šta je prava istina i da li je tzv. “Mali Schengen” zapravo zamjena za članstvo u EU?

0
3

U iščekivanju nastavka europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, promišlja se o novim inicijativama regionalne suradnje. Jedna od njih je i uvođenje Malog Schengena, svojevrsne bescarinske unije na Balkanu

Probno članstvo, Mali Schengen – neka su od alternativnih rješenja osmišljenja u vakuumu u kome se našao Zapadni Balkan između Europske unije i potrebe uvezivanja regije. O dvogodišnjem probnom članstvu u Uniji promišlja Jan Marinus Wiersma iz Nizozemske. To bi podrazumijvalo da zemlje Zapadnog Balkana ne bi imale pravo glasa, ali bi mogle sudjelovati na sjednicama i summitima Europske unije. “To bi moglo ohrabriti države koje su skeptične prema novim članicama, kao što je Francuska”, smatra Wiersma. Mali Schengen, ili regionalna bescarinska unija, još je jedna ideja, koju zastupa i Mirko Šarović.

“Procjenjuje se, kada ova inicijativa zaživi za nekoliko godina, da će to snažno uticati na rast svih zemalja koje se budu priključile. A za BiH to bi bilo vrlo korisno, osjetio bi se rast ekonomije, mislim da privrednici to priželjkuju”, smatra Šarović.

Deklaraciju o Malom Schengen početkom mjeseca potpisali su predsjednici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Eksperiment je počeo na granici prve dvije zemlje, na prelazu Preševo – Tabanovce. Zajednički carinski i granični prelaz trebao bi uštedjeti vrijeme i novac privrednicima, ali i smanjiti gužve. Namjera je da ovaj projekt zaživi od 2021. godine. Može biti dobro privremeno rješenje, ali ne treba zaboravii konačan cilj – ulazak regije u Uniju, upozorava se – prenosi N1.

“Sada kad vidimo koliko se EU odugovlači od EU, to nije loša privremena mjera. Ja ne mislim da je to nešto što treba napraviti zauvijek. Treba neke privremene saveze uspostaviti koji bi olakšali protok ljudi, robe, kapitala”, kaže Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova RH.

“Budućnost Zapadnog Balkana mora biti unutar Europske unije. Nisam čuo dobar argument zašto to ne bi bilo tako. Sva ta druga rješenja su dobro za alternativu za proces proširenja, ali je ne može zamijeniti, taj krajnji cilj”, tvrdi Florian Bieber, stručnjak za Balkan, Sveučiliše u Grazu.

Mirko Šarović zaražio je da se o ulasku Bosne i Hercegovine u Mali Schengen raspravlja na Vijeću ministara BiH, ali potvrdne informacije hoće li tako i biti još nema.

Mali Schengen može biti dobra ideja, ali u nju ne treba ulaziti stihijski. Treba postaviti jasna pravila u takvoj bescarinskoj uniji, s obzirom na moguće političke ucjene, smatraju ekonomisti.

“Ako se to dobro ne pripremi, ako se tačno ne utvrde interesi pojedinih zemalja, onda bolje ne ulaziti, nego imati probleme kad se uđe. Vidite probleme oko CEFTE i Kosova. Moguće je očekivati i sutra takve stvari. Da nam se to ne bi dogodilo, moramo se dobro pripremiti”, zaključuje Vjekoslav Domljan, ekonomista.

Bosna i Hercegovina ima značajnu trgovinsku razmjenu sa zemljama Zapadnog Balkana. Sa nekima, poput Albanije, Crne Gore i Kosova, ima i suficit. Najveća robna razmjena je sa Srbijom, u korist susjedne zemlje. Eventualna bescarinska unija na Zapadnom Balkanu formirala bi tržište od 18 miliona ljudi.

Izvor: Avaz