Prirodni lijek za smeće: Može li gljiva koja jede plastiku očistiti naša odlagališta?

0 54

lastični otpad jedan je od vodećih uzroka problema okoliša danas. Dok svi traže načine za rješenje ovog problema, istraživači sa sveučilišta Yale predlažu uzgoj gljiva koje se hrane plastikom. U svojoj studiji, koja je objavljena u časopisu Applied and Environmental Microbiology, tim je rekao kako Pestalotiopsis mikrospora može živjeti od poliuretana – spoja koji se nalazi u većini plastike – a može i preživjeti bez kisika.
Zbog toga je ova rijetka gljiva, koja se nalazi u amazonskoj prašumi, izvrsna za čišćenje odlagališta otpada: samo posadite gljive tamo i ostavite ih da pojedu plastiku. Sa P. mikrosporom je također lako raditi, što otvara mogućnost za daljnja istraživanja.

OPASNA LJUBAVNA VEZA S PLASTIKOM
Sigurno je reći kako ljudi vole plastiku. Od svog uvođenja na prijelazu 20. stoljeća, plastika je postala dio svakodnevnog života zahvaljujući svojoj svestranosti. Plastika je također jeftina, što je čini idealnom za mnoge primjene.

No, plastika dolazi sa skupom cijenom. Zbog svačije ovisnosti o plastici potražnja za proizvodom je naglo skočila posljednjih godina. Danas se godišnje proizvede preko 300 milijuna tona plastičnih proizvoda, od kojih je polovina namijenjena jednokratnoj upotrebi. Američka Agencija za zaštitu okoliša izvijestila je, 2015. godine, da spremnici ambalaža sadrže 14 milijuna tona plastičnog otpada, koji je proizveden te godine. To uključuje plastične boce, omote, vreće i druge oblike posuda.

Oceani preuzimaju veliki štetni utjecaj plastičnog zagađenja. Preko 8 milijuna tona plastičnog otpada odlaže se u ocean svake godine, što nanosi veliku štetu pomorskom životu. Istraživači su također izvijestili kako su pronašli tragove plastike u morskim životinjama koji žive u najdubljim rovovima Tihog oceana.

Ali nije samo utjecaj plastike na okoliš jedini problem. Plastika također sadrži bisfenol A (BPA), štetni dodatak za kojeg se zna da uzrokuje kronične bolesti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Plastične posude za hranu, proizvodi za žensku higijenu, pa čak i bočice za bebe, sadrže BPA koja se može uvući u hranu ili tekućinu i završiti unutar ljudskog tijela.

ŠTO JE S BAKTERIJAMA KOJE JEDU PLASTIKU?
Iako je gljiva koja se hrani plastikom božji dar, istraživači su otkrili kako osim njih postoji još nešto što jede plastiku. Tim sa Sveučilišta Kyoto pronašao je mikroba koji može jesti polietilen tereftalat, glavnu komponentu boca s vodom i komade odjeće. Istraživači su ovaj mikrob nazvali Ideonella sakaiensis. U svom izvješću, koje je objavljeno u časopisu Science, objasnili su kako mirkobi mogu razgraditi PET ambalažu i koristiti je kao izvor energije.

Japanski su istraživači to dokazali stavljanjem PET boce u toplu staklenku s I. sakaiensis. U roku od nekoliko tjedana bakterije su stvorile enzim koji je razgradio bocu. Tim je potom identificirao gen koji je kodirao enzim, replicirao ga i postigao slične rezultate u sljedećim eksperimentima. Prema timu, ovo bi moglo uvelike poboljšati recikliranje i dekontaminaciju plastike. Enzimi mogu razbiti PET boce i ostale plastične predmete u kemikalije s kojima je lako rukovati, a koje se zatim mogu koristiti za stvaranje nove plastike.

(Izvor:logicno.com)

Loading..

Leave A Reply

Your email address will not be published.